didgiland didgeridoo katalog Z-V-S škrabarije T'n'T linkovlje forum
prIče Intervjuiji članci Desilo nam se s FoReUmA Kolumne		.:Desilo nam se Radionica u Osijeku Reloaded!!! 4. i 5. 12. '04. Bio jednom jedan Osijek... ...i mi se uputili BAŠ tamo... Plan je postojao...uvjek postoji plan... Nije sve išlo po planu...nikad ništa ne ide po planu...kao što je to jednom davno neki Murphy zaključio... Bila je korištena standardna provjerena formacija didgilanda...2 mudraca i jedan padawan...iliti nositelj didgeva... Mudraci su naravno bili Dudo i Svilko (TM), a ulogu young padawana je preuzeo young oVaC...ili paliloVaC, as it turned out... Počelo je tako da smo se ja i Svilko trebali naći blizu dudinog stana i obavit sretan prelazak krezubog od Bokija natrag u ruke didgilanda...krezubi si je naime uzeo malo slobodnog, otišao od didgilanda...okušao se u solo karijeri...ispalo je loše...i eto ga natrag Ja sam preuzel krezubog i s Bokijem čekal svilka kojeg nigdje nije bilo...javil je da bude kasnil...ali ne toliko. Boki je već nestal..moral je ići svojim putevima, a ja i krezubi smo se okušali u solo karijeri na tramvajskoj stanici... Bili smo nagradjeni čudnim pogledima prolaznika......i to je nesto za početak :) Nakon pola sata kašnjenja, pojavio se i Svilko...:clap: Uputili smo se k dudijevoj baki po didgeve... Dudo je bio darežljiv taj dan i ostavio nam je podosta didgeva za nositi od glavnog kolodvora...stavili smo drvca na ledja i krenuli prema trajvanu...koji je, naravno, bio pun... 10-ak minuta gužvanja i trunckanja kasnije...evo nas na glavnom kolodvoru... Našli smo Dudu i krenuli kupiti karte...u medjuvremenu je dosla službena povorka za ispratnju hrabrih u Osijek...Saa i Lina! Koji, naravno, nisu znali što propuštaju...niti će im ovaj tekst ili nekakve priče to ikad dočarati. Vlak je bio pun...odabrali smo poziciju u hodniku, pobacali stvari na pod, zavezali didgeve i isturili glave kroz prozor... Bilo je dosta gužvanja i obilaženja nas i naših drvenih puhala, ali sve je prošlo miroljubivo i bez svadje... Na kraju se ipak oslobodila jedna kabina i mi smo se uselili u nju... Put je bio lud i nezaboravan...didgbox je preimenovan u playstation...kaj je poslije bio glavni razlog odlaska playstationa od didgilanda...bilo je svega...od seksualnog zlostavljanja same kabine i sviranja playstationa do uguravanja tetrapaka mlijeka u apsurdno premali zidni pretinac za smeće... Sve je zavrsilo sretno :) Kad smo stigli, dočekale su nas neke dvije zgodne cure za koje mi je rečeno da su naše domaćice...Nives i Anita *fanfare*...pozdravili smo se i krenuli prema stanu...ali prvo Anitinom jer je zaboravila ključeve od "The Stana"...koji je trebao biti hladna jazbina za nas okorjele stanovnike didgilanda...i mi smo bili ful nabrijani na hladno, smrzavanje i te ostale survivor fore i onda kaos...smjestile su nas u jedan super, veliki, fora, topli stan gdje inace žive neke cure...(hvala kaj ste nas udomile )...mislim, KOJI BEZOBRAZLUK! Dobro...durili smo se 30 sekunda i onda je sve opet bilo ok...Svilko je bio sav tužan jer njegova vreća, koja na temperaturama iznad -6 izaziva samospaljivanje korisnika, neće doći do izražaja... Razmišljali smo o spavanju na balkonu...ali za to bi trebali prvo napraviti balkon... Krenuli smo dolje do dućana...ne sjećam se više kojom svrhom, ali dobilo je svrhu kad smo došli tamo...naš prvi susret s TAMNOM STRANOM SILE....naravno, pokazali smo se slabima i nismo se oduprli čarima Bavarie 8.6(%) za 8 KN (!)...očistili smo sve bavarie iz dućana i veselo potrčali natrag u stan...slušali smo muziku na playstation...(nije se dal puhnuti, probali smo...mora da je bil pravi) i zabavljali se...eventualno i zakrmili.....ostali su zauzeli kvalitetna mjesta....a ja na fotelji u "preudobnom" položaju Došlo je jutro...budjenje nije bilo teško...imalo je puno toga za obaviti taj dan i osjećala se napetost u zraku... Naklopali smo se ugljikohidrata, proteina i masnoće, dovoljno za naše potrebe i krenuli u KMO (Kemijski Modificiran Organizam)... Stan je bio 5 minuta pješice od KMO-a pa nije bilo problem odšetati se do tam... Po putu smo pokupili jos jednog budućeg svirača didga, kaj se pokazalo jako dobro s obzirom na broj ostalih koji su nas dočekali u klubu... Bilo je prosječno 7 polaznika radionice...ali je bilo dovoljno... Voditelji, master Svilko i master Dudo, su se izmjenjivali u vodjenju radionice,a ja sam se infiltriral medju učenike, gdje mi je i mjesto ... Novi polaznici su relativno brzo uhvatili osnovni ton (a još brže prvi alikvotni )...sami nadareni ljudi tam u Osijeku... Neke osnovne ritmove su isto jako brzo svladali...super je bilo... Na naprednoj radionici smo vjezbali cirkularno i neke naprednije ritmove... Neki su i procirkulirali tamo na licu mjesta i popratili to nekontroliranim izljevima veselja...mi smo im se pridružili Za vrijeme radionice sam ožednil...a pošto smo ionak morali ići do dućana po kazetu za kameru da kasnije snimamo (jos smo i krivu uzeli), ja sam svratil do dućana i kupil si litru soka...(nebitan detalj, ha? Think again!) Nakon naporne radionice...ostavili smo didgeve na milost i nemilost kemijski modificiranog organizma i uputili se trbuhom za kruhom...ili u ovom slučaju, za kolačima... Izvadili smo iksice iz korica i uputili se u menzu... Meni je na putu do menze postalo grozno LOŠE! Užas...okretal mi se Osijek pod nogama...i bilo mi je loše (u Osijeku)... Došli smo u slastičarnu gdje nije bilo baš puno kolača...uzeli smo to kaj ima i master Dudo i master Svilko su se bacili na posao...dok su drugi gledali i divili se brzini kojom su oni rješavali kolače, meni je još uvjek bilo loše...kaj je Dudi postalo urnebesno smiješno...i tak...zidovi su se tresli od smijeha...mala djeca su pobjegla...a nas su ljudi jako čudno gledali...sve po starom... Nakon toga smo se uputili u pravu menzu, gdje su naši voditelji ponovno pokazali zavidnu sposobnost brzog rješavanja hrane...čak i nakon one orgije kolačima... Meni je postalo bolje, the force was strong in me once again...i čak sam i nekaj pojel... Menza je stvarno super u Osjeku...hrana je odlična...ali se mora dosta čekati na nju...(kaj je ekvivalentno redovima u Zg-u) Nakon menze smo prošetali nase zaobljene trbuhe i divili se Osijeku (bar ja)... Jedna pumpa je doživjela susret trece vrste...a i mi, kad smo naletjeli na ludog čuvara vodenih vrata Dobro, nije lud...ali mu je zabavno u životu Stigli smo do KMO-a taman na vrijeme za novu radionicu...nije bas bilo početnika pri ruci pa smo napravili kvazi-naprednu radionicu... Radilo se na cirkularnom disanju, ubacivanju glasova u didg i TOOOOOOOOOOOOOOOT!-anju (puhanju alikvotnih)...što je sve velika većina ljudi brzo shvatila...čak i cirkularno... Meni je trebalo pola godine...a na drugoj naprednoj radionici su SVI uspjeli bar jedan cirkularni udisaj izvesti...neki više, a neki su čak i svladali naprednije cirkularno putem dijafragme... To nam je bio najbolji dan te subote... Ja i Svilko smo se ubijali pokusavajući vrtjeti one čudne stvarčice koje vole udarati u obitelj...čak smo i uspjeli nesto odvrtjeti (bez da nas opali po glavi i sl.)..(t) Navodno je nekaj od toga evidentirano na videu...živi bili pa vidili Nakon radionice smo otišli na kebaP i napunili želuce odličnim kebaPom iz Osijeka... Tu večer smo proveli u klubu i gledali smo stand up comedy show...makar je to ustvari bio sitting down comedy show... I bio je dugo očekivani Jam Session...koji je bio NEVJEROJATAN! D & S nisu nikad prije s tim ljudima svirali, a svirka je bila prefenomenalna...bubnjar (Sale? (Šmele op. dud.)...or something...) ih je posebno pohvalio i izrazio želju za daljnjom suradnjom... Svirka je zvučala predobro i doslovno je prštala energijom...ja sam se sav naježil... Nakon toga, uživali smo u pivici po 6kn i pjevali na after-party-ju.... Dodjosmo doma...Svilko se okušal u palačinkama, ali protivnik je bio prejak...palačinke se nisu dale napraviti... Ali nakon dobrog odmora, Svilko ih je ipak sredio... Nedjelja ujutro!....još 1 radionica to go... Nahranili smo se Svilkovim palacinkama (svaka mu dala (da kuha u njezinoj kuhinji)) i svaka mu pohvala na palačinkama... Bijaše fino i zasitno! Na zadnjoj i posljednoj radionici smo radili ritmove poznate kao "tounging"...iliti mlataranje jezikom...bilo je zabavno, nasvirali smo se...i naučili mnogo toga novoga... Naprednu radionicu smo zavrsili didg terapijom...koja je za mene bila novo iskustvo i moram reći da sam se skoro ugušil svirajući te spore ritmove... Nama je bilo super...oni koji su ležali pričaju da je i dolje bilo dobro...ali ja ne bih znao... Takodjer...krezubi je ponovno napustio didgiland...ovaj put je rekao da je ozbiljno razmislio i da želi ostati u klubu mladih u Osijeku...mi smo poštivali njegovu želju i tamo smo ga i ostavili...na opću radost stanovnika KMO-a... Nakon radionice smo krenuli u stan da spakiramo stvari i utrpamo ih u auto......i pokušamo stan dovesti u stanje približno prijašnjem. Ručali smo kod Anite i njezinih starci doma...i bilo je prefino Anita ima prekrasno čupavo bijelo mačkasto stvorenje doma...koje je meni tak urnebesno smiješno... Bila je to ljubav na prvo pogled...odmah smo se počeli navlačiti po podu. Ima i fora papigu...koja se voli maziti...i pokušava reći nešto cijelo vrijeme... Najeli smo se ko stoka (ha, ha, tad to josš nije imalo dublji smisao op. dud.) i još malo družili prije odlaska... Moram uputiti i pohvalu Anitinim rodteljima koji su super...i nahranili su nas tak kak bi i mi sami sebe nahranili... Teško je bilo otići iz tako dobrog mjesta...gdje nam se tolko toga dobroga dogodilo... Sigurno sam izostavil nekaj u svojem pisanju...jer je jednostavno bilo previše dogadjaja da bi se moj jadni mozak svega sad sjetil. I bilo je predobro... Nakon Osijeka ostal je samo neki super osjećaj...kak je bilo dobro, predobro, super... Pojavil se neki topli osjećaj u mojoj unutrašnjosti...mislim da je to dojam koji je Osijek ostavil na mene... Ljudi tamo se stvarno trude...da postignu nesto...da naprave nesto...od tog svog kemijski modificiranog organizma... Potaknulo me da malo razmislim o tome kaj ja radim u životu...(citaj: ništ pametno) Nakon drugog seta radionica u subotu, Barbara je odlučila oduzeti nam playstation (didg box)...bili smo jako tuzni...ali ujedno i sretni...tužni...sretni......šmrc.... Posebna pohvala ide Barbari i njezinom tati...nadamo se da su zadovoljni sa svojim novim ljubimcem Cjelo vrijeme nisam spomenul nase domačice...fenomen zvan Nives i Anita...cure koje su stvarno nevjerojatne i zahvaljujući njima smo se osjećali nevjerojatno dobro...cure, super ste, nek svatko zna...ja bi vas obadvije uzel za žene...ali mislim da naša država to ne podržava... Šmrc...ja selim u tam neku Tursku, Arabiju...whatever... Rastanak je bio težak......zemlja se tresla....aha, ne, to je prošao vlak.... ...ali otišli smo s porukom "We'll be back! Hasta la vista baby" Put doma, natrag u zg...priča za sebe...uglavnom teško shvatljiva onima koji nisu bili prisutni...čak i teško shvatljiva onima koji su bili prisutni... Signing off... oFcA "Hoću gore! Na sam vrh gore! Nešto mi je promaklo..." Gartan, daklem tam di se bilo prije, a ne gdje se je sad Didgiland.com | Sva prava pridržana © 2005